Kao što korisnici našeg programa eSPNIFT već znaju, 1.1.2018. na snagu će stupiti novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN 108/17). Naravno, u skladu s tim i za Vas, naše korisnike, stiže jedno Božićno iznenađenje u vidu novog eSPNIFT-a. No dobro, s obzirom na to da to već sve znate, krenimo radije na puno bitniju temu. Što se mijenja u novom Zakonu i kako će to utjecati na Vas? Pa krenimo redom. Novost je protupravnost pokušaja i pomaganja u počinjenju pranja novca, kao i protupravnost tog dijela ako je imovina koja je predmet pranja stečena u drugoj zemlji. Također, uz naša nadzorna tijela, uveden je i pojam europskih nadzornih tijela. Vlada RH će donijeti Nacionalnu procjenu rizika od PNFT na temelju koje ćete i Vi, kao obveznici raditi svoje dubinske analize. Konkretno, to se na Vas odnosi tako da ćete na temelju Nacionalne procjene (uz ostale faktore) odlučivati da li primijeniti pojačanu ili pojednostavljenu dubinsku analizu stranke. Zakon ide u korak s vremenom pa po novom tako u krug obveznika spadaju i institucije za elektronički novac, a kao vjerodostojan identifikacijski dokument računat će se elektronički pečat i kvalificirani certifikat za elektronički potpis. Nadalje, novim Zakonom su uvedeni i izuzetci od primjene mjera iz Zakona, a to su obveznici koji se na povremenoj ili ograničenoj osnovi bave financijskom djelatnošću za koju je Nacionalnom procjenom rizika utvrđen nizak rizik od PNFT uz ispunjenje sljedećih uvjeta: godišnji promet sporedne djelatnosti ne prelazi 750.000,00 kn godišnje; transakcija, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više međusobnih povezanih transakcija; financijska djelatnost nije glavna djelatnost i godišnji promet sporedne financijske djelatnosti ne prelazi 5% ukupnog godišnjeg prometa; financijska djelatnost je sporedna djelatnost, izravno povezana s glavnom djelatnošću i ako se financijska djelatnost obavlja samo u odnosu na osobe koje su stranke u vezi s obavljanjem glavne djelatnosti, te se općenito ne nudi javnosti.

Vaša obveza kao obveznika je izrada procjene rizika, uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima PNFT, provođenje mjera dubinske analize sukladno Zakonu, provođenje mjera SPNFT u svim poslovnim jedinicama i društvima u kojima imate većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi, kao i do sad morate imenovati ovlaštenu osobu i (dovoljan broj) zamjenika ovlaštene osobe, te im osigurati primjerene uvjete za rad; i dalje ste dužni omogućiti redovito stručno osposobljavanje zaposlenika kao i redovito nadopunjavati listu indikatora, dostavljati Uredu propisane i tražene podatke i dokumentaciju i čuvati podatke o strankama, kao i voditi evidencije o istima. Nadalje, dva su nova slučajeva u kojima je potrebno napraviti dubinsku analizu stranke, a to je u pružanju igara na sreću prilikom stavljanja uloga i preuzimanja dobitaka, uključujući kupnju ili zamjenu žetona u kunskoj vrijednosti od 15.000,00 kn i većoj bez obzira na to je li riječ o jednokratnog transakciji ili više međusobno povezanih transakcija. Povećana je kunska protuvrijednost ograničenja ukupnog iznosa platnih transakcija na mjesečnoj razini za platne instrumente koji se tiču elektroničkog novca na 250,00 eura. Također, novost je i međunarodni karakter Zakona, odnosno geografski aspekt procjene rizika, pa Zakon propisuje različite norme ako je stranka iz Hrvatske, ako dolazi iz druge države članice EU, ili ako stranka dolazi iz treće zemlje (gdje opet sve ovisi o tome na koji način je u toj zemlji uređena pravna regulativa SPNFT). U novi Zakon uveden je i pojam trusta, a kod provjere identiteta stvarnog vlasnika trusta ili s njim izjednačenog subjekta stvarnog prava Vi kao obveznici morat ćete provjeriti identitet osnivača, upravitelja ili više njih, zaštitnika (ako postoji) i korisnika ili skupinu korisnika imovine kojom upravlja (pod uvjetom da su budući korisnici već određeni ili odredivi). Zakonom je osnovan i Registar stvarnih vlasnika, tj. elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području RH i o stvarnim vlasnicima trusta i s trustom izjednačenog subjekta stranoga prava koji je obveznik OIB-a u RH. Registar vodi FINA, a u trenutku pisanja ovog bloga još uvijek se vodi rat oko toga hoće li biti javan ili tajan. Po trenutnoj odluci Vlade RH registar će biti tajan, odnosno dostupan samo financijskim i poreznim tijelima, iako bi po Zakonu podaci o registru trebali biti dostupni i ovlaštenoj osobi, zamjeniku ovlaštene osobe, kao i drugim zaposlenicima obveznika. Pojačana dubinska analiza po novom se provodi i kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička i pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja (mjere objašnjene u čl 50.).

Kao što sam već i spomenuo na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji može se potvrditi identitet osobe na daljinu. Prag dozvoljenog iznosa naplate u gotovini je smanjen s 105.000,00 kn na 75.000,00 kn, odnosno 10000 eura. Tvrtke koje imaju tvrtke kćeri u trećoj državi dužne su prilagoditi poslovanje tvrtki kćeri SPNFT regulativi RH (osim u slučaju da je pravna regulativa SPNFT treće države na zadovoljavajućoj razini). Izdavatelji elektroničkog novca i pružatelji platnih usluga čije se sjedište nalazi u drugoj državi članici, a na području RH posluju preko distributera ili zastupnika dužni su na zahtjev HNB-a imenovati središnju kontaktnu točku kako bi se nadležnom tijelu olakšalo obavljanje nadzora. Pojam interne revizije iz starog Zakon je preimenovan u unutarnju reviziju, ali se u bitnome nije mijenjao. Kao i prije, obveznici stranci ne smiju otkriti da protiv nje postoji osnovana sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma. Ta zabrana se ne odnosi na 2 slučaja, i to u slučaju razmjene informacija s kreditnom ili financijskom institucijom koja je dio iste grupe, ili u slučaju razmjene informacija s društvom kćeri koju kreditna ili financijska institucija iz ove rečenice ima u trećoj državi pod uvjetom da to društvo kći ili podružnica u potpunosti poštuje politike i postupke unutar grupe. Što se tiče čuvanja dokumentacije taksativno su navedeni dokumenti koje je obveznik obvezan čuvati 10 godina nakon prestanka poslovnog odnosa ili obavljene transakcije, a to su: dokumentacija na temelju koje je utvrđen identitet stranke, podaci i dokumentacija o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnog vlasnika stranke, dokumentacija o poslovnim odnosima i računima stranke, dokumentacija o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom, zapisi i evidencija potrebna za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija, dokumentacija koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija i rezultate tih transakcija, druga pripadajuća dokumentacija dobivena prilikom provođenja dubinske analize i ako postoje informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije. Podaci i dokumentacija o ovlaštenoj osobi i zamjenicima, kao i o stručnom osposobljavanja i izobrazbi zaposlenika i provođenju mjera interne revizije se po novome više ne moraju čuvati 4 nego 5 godina, a nakon isteka ovih rokova (5 godina interno, 10 godina za taksativno navedenu dokumentaciju iz prošle rečenice) obveznik je dužan tu dokumentaciju uništiti, a osobne podatke o stranci obrisati. Što se tiče evidencija novost je uvođenje evidencije o rezultatima stalnog praćenja poslovnog odnosa, uvođenje evidencije o složenim i neobičnim transakcijama, te o rezultatima analize tih transakcija, uvođenje evidencije o otkrivanju podataka primateljima unutar grupe, kao i o otkrivanju podataka unutar iste kategorije obveznika te uvođenje evidencije naloga koje je Ured (za SPNFT) izdao obvezniku za stalno praćenje financijskoga poslovanja stranke. Nadzor i nadležnost nadzornih tijela uređeni su u glavi IV., ali s obzirom na to da su to podaci s kojima se, nadam se, nećete često susretati u praksi prepuštam Vam da taj dio proučite sami ako bude potrebno. Glave V. I VI. Zakona propisuju organizaciju rada i nadležnost Ureda za sprječavanje pranja novca te tu nije bilo nekih bitnijih promjena koje se tiču obveznika Zakona. Što se tiče prekršajnih odredbi (Glava VII:, od članka 150.) mijenjali su se rasponi kazni na način da je najčešće snižena minimalna kazna, a uvećana maksimalna kazna. Bitna obavijest nalazi se u članku 156., a glasi da obveznici imaju rok od jedne godine od stupanja zakona na snagu da utvrde je li postojeća stranka ili stvarni stranke politički izložena osoba.

Eto, to bi bilo to, za kraj ovog „kratkog“ bloga lijepo Vas pozdravljam i nadam se da sam Vam pomogao u mukama po ZSPNFT-u.